Zašto „funkcionalna“ Yoga?

BodyBalance > Zašto „funkcionalna“ Yoga?

Iako bi svaka yoga, odnosno yoga kao Yoga trebala biti funkcionalna, u današnje doba to dosta često nije slučaj. Pojedinac vrlo lako završi u pogrešnim rukama razno raznih kvazi-gurua, samoprozvanih yoga-terapeuta, „body & mind yoga healera“ i slično, te posljedično često završi s ozljedama ili problemima, od mišićno-koštanog, preko živčanog sustava, hormonalnih poremećaja, pa do problema reproduktivnog sustava ili psihičkih poremećaja. A mnogi pak „yogofobi“ s druge strane jedva čekaju takve slučajeve da odmah objave u raznim vjerskim i sličnim portalima kako je yoga opasna i/ili povezana s đavoljim poslima.

No, šalu na stranu, dosadašnje znanstvene spoznaje o funkcioniranju čovjeka srećom su prilično obimne te ih je nužno uzeti u obzir i poštivati kod primjene ovako „drevnih“ sustava kao što je yoga. Funkcionalna yoga nije samo još jedan stil ili špranca yoge u nizu modernih izmišljotina. To je jednostavno ona yoga koja funkcionira za čovjeka koji ju konzumira. Yoga koja se prilagođava čovjeku, vremenu i prostoru u kojem živi, navikama kojima se bavi, životu kojeg živi, yoga koja kombinira tradicionalno i moderno, drevno i znanstveno. A zašto baš „funkcionalna“ yoga?

  1. Zato što je prilagođena suvremenom čovjeku. Kao što mu opis nalaže, ovaj „drevni“ sustav nastao je prije mnogo (spominje se nekoliko tisuća) godina u nama dalekoj zemlji Indiji koja se kulturološki dan danas jako razlikuje od podneblja u kojem mi živimo. Stoga, yoga mora biti prilagođena vremenu – ljudi kao vrsta evoluiraju i njihova se razina funkcioniranja, njihova tjelesna visina, duljina života, način života i slično, razlikuju u odnosu na čovjeka koji je živio prije samo stotinjak godina, a kamoli onda kada je ovaj sustav nastao; yoga mora biti prilagođena prostoru – stil života, klima, higijenski uvjeti, zdravstvene navike, poslovne navike, posturalne navike, stres i slično brojni su faktori po kojima se jedan Indijac razlikuje od jednog zapadnjaka. Mnogi su poznati indijski učitelji yoge razvili popularne sustave kojima je svrha bila približiti zapadnjaka njihovim navikama vježbanja yoge, najčešće kroz intenzivna otvaranja kukova za sjedenje u lotosu i slično. Međutim, s godinama primjenjivanja ovih stilova yoge, postalo je upitno koliko je takva praksa za zapadnjaka zapravo funkcionalna?!

Kako je najzdravije hraniti se sezonskom hranom podneblja u kojem živimo, tako je i način prakticiranja yoge, odnosno tjelesnog vježbanja, disanja i meditacije najzdraviji i najkorisniji ukoliko je prilagođen suvremenom načinu života čovjeka i njegove sredine. Procijeniti i prepoznati potrebe suvremenog čovjeka svrha je provođenja funkcionalne yoge.

  1. Zato što je cjelovita. Iako je yoga disciplina koja koristi fizičke, mentalne i duhovne tehnike rada na sebi, ako prošećemo centrima i studijima za yogu danas, vidjet ćemo da je najčešće primjenjivani oblik prakse yoge upravo njezin tjelesni aspekt, odnosno vježbanje asana. Asana je posturalna praksa, fizički aspekt yoge koji se mora prilagoditi pojedincu i njegovim trenutnim psiho-fizičkim sposobnostima kako bi ona bila funkcionalna i cjelovita, odnosno sveobuhvatna za čitav ljudski organizam. Najveće koristi koje cjelovita praksa dobro odabranih asana može imati za suvremenog čovjeka su:
  • podizanje razine svijesti o vlastitom tijelu i pokretu, a posljedično o stanju uma i duha,
  • poboljšanje kvalitete držanja, kretanja i disanja,
  • poboljšanje funkcije tjelesnih organa i sustava,
  • opuštanje od stresne svakodnevice,
  • održavanje psihofizičkog zdravlja i prevencija modernih bolesti te
  • generalni osjećaj blagostanja i poboljšanje kvalitete života.

To je ujedno i njihova svrha, kao i svojevrsna pomoć i priprema za suptilnije prakse yoge kao što su pranayama i meditacija. U funkcionalnoj yogi naglasak se stavlja na svjesno izvođenje asana, uz pravilno pozicioniranje tijela, zadovoljavajući kriterije tjelesne stabilnosti i mobilnosti, simetrije i trodimenzionalnosti i ono što je najvažnije i što praksu asana uglavnom razlikuje od ostalih tipova tjelesne aktivnosti je korištenje adekvatnih tehnika disanja za vrijeme vježbanja. Dobar omjer asana, vježbi disanja (pranayama), relaksacijskih tehnika i meditacije čini praksu yoge cjelovitom i funkcionalnom za modernog čovjeka.

  1. Zato što je najučinkovitiji alat u prevenciji modernih bolesti. Loša prehrana, nedovoljno kretanja, razni stresovi, sedentaran način života, zadaci koje si namećemo, „multitasking“, odvojenost od prirode, užurbana svakodnevica, briga za egzistenciju, nedovoljno sna i slično, faktori su koji utječu na tipičnu psihomotornu sliku modernog čovjek današnjice. Yoga je pritom poželjna, ako ne i nužna praksa kako bi takav čovjek ostao zdrav i funkcionalan. Sve je veći broj postojećih bolesti dijagnosticiranih na ovom svijetu, sve je veći broj izmišljenih novih industrijskih lijekova koje čovjek konzumira, a koji ne liječe bolesti već tretiraju pokoji simptom, dok svi znaju kako je prevencija najbolji i najučinkovitiji „lijek“ za sve tegobe. Briga o sebi u tome je presudna. Jedino jako tijelo i miran, staložen um oduprijet će se modernim bolestima. Yoga, bilo kojim svojim aspektom prakse (asana, pranayama, meditacija), ako je pravilno primijenjena, pomoći će čovjeku u njegovoj samospoznaji. Čovjek postaje svjesniji sebe, kao i svih unutarnjih i vanjskih faktora koji na njega utječu. Osviješteno tijelo samo počinje odbijati stvari koje mu ne pašu i birati ono što je za njega zdravo. Filtrirati svoje navike i sve ono što konzumira, od hrane i pića, preko misli i govora. Čovjek počinje drugačije reagirati na iste stresore, odnosno situacije koje je inače doživljavao stresnima za njega postaju prihvatljivije, ne uključuje mu se pritom odmah simpatikus i ne luče stresni hormoni. Organizam postaje čvršći i otporniji. Um mirniji, a misli i osjećaji pozitivnije.
  1. Zato što može biti primjenjiva i u sportu i u zdravstvu. Također, i u školstvu i u turizmu i u vrtićima i u zatvorima i u staračkim domovima i u firmama i u tvornicama i u apsolutno svim segmentima života čovjeka. Danas u svijetu i dalje raste njezina popularnost i uključivanje u navedene sfere života. Poznati svjetski sportaši (nogometaši, tenisači, skijaši itd.) koriste yogu jer olakšava i poboljšava njihovu izvedbu kao i same sportske rezultate, iako yoga kao takva nema natjecateljski karakter. Koriste ju poznati političari i glumci, pjevači i plesači, jer djeluje umirujuće te poboljšava koncentraciju i bistrinu uma. Zatvorenicima, ovisnicima i rekonvalescentima pomaže u spoznaji, prihvaćanju i mijenjanju sebe. Koristi se kao dio integrativne medicine u najrazvijenijim zemljama svijeta gdje ju liječnici propisuju kao metodu liječenja u okviru zdravstvenih sustava te savjetuju u obliku preventivnih programa. Yoga je jednostavno zdrav, cjelovit i funkcionalan način života čovjeka!
  1. Zato što funkcionira. Ljudi danas dolaze na yogu iz različitih razloga. Neki dolaze kako bi se opustili i pobjegli od stresa svakodnevnog užurbanog života. Drugi dolaze zahvaljujući svim zdravstvenim dobrobitima koje yoga ima i kako bi prevenirali nastanak mnogobrojnih modernih bolesti. Neki dolaze upravo zbog trenutnog vlastitog psihofizičkog stanja ili bolesti koje zahtjeva podršku i pomoć od strane yoge. Neki pak dolaze isključivo radi popularnosti prakse yoge u svijetu ili u svrhu boljeg izgleda svog fizičkog tijela, izgraditi tonus mišića i bolje držanje, dok neki drugi dolaze u potrazi za duhovnim rastom i odgovorima na neka svoja životna pitanja. Neki dolaze zbog duševne patnje i boli u kojoj se nalaze u potrazi za iscjeljenjem. Većina, radi neke kombinacije svega navedenog. Iako su različiti, ljudi ipak imaju određene slične ciljeve – biti zdravi, ispunjeni i sretni u životu i sve više u tome traže pomoć upravo u praksi yoge.

Iako sve više ljudi nalazi razloge zašto prakticirati yogu, još uvijek postoji velik broj onih koji imaju svoje razloge i/ili predrasude zbog kojih je ne žele ni probati. Strah od stranog i nepoznatog zasigurno je jedan od njih. Vezivanje prakse yoge s religioznim konotacijama koje se strogo „protive“ njihovoj vjeri je drugi. Velik broj ljudi smatra kako je praksa yoge spora i dosadna, dok oni traže nešto dinamičnije i brže. Iako je praksa yoge u svojim počecima bila rezervirana primarno za muškarce, danas je u svijetu u daleko većem broju vježbaju žene dok će muškarci upravo u tome što pogrešno smatraju da je to „ženska praksa“ pronaći razlog da je ne probaju. Mnogi misle da nisu dovoljno fleksibilni kako bi išli na yogu. Neki će smatrati da su prestari za početi. Ili ih sprječava neki zdravstveni problem.

Apsolutnih kontraindikacija za praksu yoge nema. Važno je da je ona primjerena za osobu koja ju prakticira. Različiti ljudi zahtijevaju različit pristup. Danas postoji širok spektar načina podučavanja kao i samih učenja i pravaca yoge. Svatko može pronaći za sebe ono što mu najviše odgovara kao osobi. Yoga može i mora biti prilagođena svakom pojedincu kako bi bila funkcionalna, dok svi popularni, „standardizirani“ stilovi koji se danas prakticiraju nisu primjereni za svakoga!

Svakom čovjeku otvorenom za nove spoznaje, pravilno primijenjene tehnike funkcionalne yoge pomažu upravo u onom aspektu života u kojem mu je pomoć ili podrška najpotrebnija.

Tekst napisala: Ana Zobundžija

Oznake:
  • yoga
  • Podijelite:

    Autor članka

    Radno vrijeme
    • Ponedjeljak - Petak: 8:00 - 21:00
    • Subota: 8:00 - 13:00
    Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj

    Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj