Rehabilitacija nakon totalne endoproteze kuka

BodyBalance > Rehabilitacija nakon totalne endoproteze kuka

Ubrzani način života, smanjena mišićna aktivnost i nepravilna ishrana uzrokuju dugotrajna oštećenja svih zglobova. Poremećaji biomehaničkih odnosa u pravilnom radu zgloba kuka smanjuju pokretljivost osobe. Degenerativne promjene zglobne hrskavice koja zatim uzrokuje patološke promjene i na ostalim dijelovima zgloba (sinovijalna i fibrozna čahura, subhondralna kost) te se prije ili poslije očituje jakom boli i oštećenom funkcijom zgloba te dolazi do degenerativne artroze ili osteoartritisa koja je jedna od indikacija za ugradnju totalne endoproteze kuka.

Cilj liječenja ugradnjom endoproteze je smanjenje bolipovećanje pokretljivosti zgloba i nadomještanje funkcije postojećega oštećenoga zgloba. Sam pristup operativnom zahvatu od velike je važnosti za pacijenta, a pravovremena i kvalitetna rehabilitacija je neizostavna. Zamjena zgloba kuka umjetnim zglobom danas je rutinski zahvat koji se smatra najkvalitetnijim endoprotetskim zahvatom. Endoproteza zgloba kuka zamjenjuje oštećeni zglob i time pacijentu osigurava bolju kvalitetu života.

Dugotrajno oštećenje zgloba uzrokuje slabljenje muskulature zgloba kuka, natkoljenične i potkoljenične kosti što najveći problem predstavlja kod kroničnih pacijenata. Ključni problem kod kroničnih pacijenata je vraćanje pokretljivosti i stabilnosti zgloba kuka odnosno jačanje muskulature te pravovremena i kvalitetna rehabilitacija igra veliku ulogu. U ovome tekstu nastojat ćemo Vam prikazati proces rehabilitacije kao neizostavnu ulogu u samom oporavku pacijenta nakon operativnog zahvata.

prije-poslije endoproteze kuka

Rehabilitacija nakon totalne endoproteze kuka

Pristup rehabilitaciji prije i nakon ugradnje endoproteze izuzetno je važan za postizanje njezine funkcionalnosti, a postupci rehabilitacije moraju biti, prije svega, individualni. Uz dovoljan angažman pojedinca i stručnog tima te poštivanje mjera opreza i uklanjanje mogućih faktora koji bi ometali proces rehabilitacije, rehabilitacija dovodi do funkcionalnog zgloba koji će poboljšati kvalitetu života. Svakako bi trebali odrediti svakom pojedincu ciljeve rehabilitacije koji moraju sadržavati odrednice poput povratka svakodnevnim životnim aktivnostima, radnom mjestu i pravovremenoj edukaciji.

Preoperativna rehabilitacija

Preoperativna rehabilitacija ima za cilj pripremiti pacijenta za zahvat koji slijedi kao i omogućiti što kvalitetniju podlogu za provođenje postoperativne rehabilitacije jer činjenica je da kvalitetno provedena preoperativna rehabilitacija smanjuje broj rehabilitacijskih dana, smanjuje anksioznost pacijenta vezano za sam operativni zahvat, a bolja pokretljivost i mišićna snaga uvelike doprinosi boljem postoperativnom rezultatu. Preoperativna rehabilitacija najčešće se provodi kroz postupke aerobnih vježbi, kardio-respiratornog treninga, jačanja svih mišića ekstremiteta koja se smatra vrlo važnim dijelom rehabilitacije. Edukacija ima cilj upoznati pojedinca i njegovu obitelj s vježbama snaženja muskulature, važnošću redovitog provođenja istih, služenjem pomagalima kojima će se koristiti nakon operacije, poduzimanje mjera vezanih za sprječavanje padova kao i  upoznavanje s mjerama opreza vezanim za postoperativna ograničenja. Svi ti predisponirajući čimbenici bitno utječu na funkcionalnost zgloba nakon operativnog zahvata.

Postoperativna rehabilitacija

1. tjedan nakon operacije

Postoperativna rehabilitacija započinje onog dana kada je pacijent operiran. U ranom postoperativnom razdoblju prvog tjedna cilj je postići samostalnost u transferima i posjedanju, hod uz i niz stepenice te težiti pravilnom obrascu pokreta.  U prvom tjednu se provode vježbe disanja i cirkulacije, izometričke vježbe m.quadricepsa i m.gluteusa u supiniranom položaju te se pacijent educira o posjedanju i transferima.

Također primjenjuju se i fizikalni agensi: krioterapija operirane regije, kompresija noge bandažiranjem, analgezija, manualna drenaža te elektrostimulacija potkoljenice. Specijalnim fizioterapijskim tehnikama tretiramo ožiljak kako bi se koža i tkivo što prije vratilo u preoperativno stanje.

Važno je naglasiti da položaj noge mora biti blago povišen, bez rotacije i addukcije kuka. U ležećem položaju treba postaviti otklon operirane noge od srednje linije, postaviti jastuk između koljena uz kontrakciju mišića operirane noge tijekom okretanja na neoperirani kuk. Moraju se izbjegavati niska sjedala, sjedenje s prekriženim nogama i savijanje u kuku te postaviti ergonomsku prilagodbu s obzirom na okolinu (npr. povišenje za toalet i sl.)

2. – 4. tjedan nakon operacije

U periodu od drugog do četvrtog tjedna postoperativne rehabilitacije cilj je postići pravilan obrazac hoda uz dvije podlakatne štake te povećati opseg pokreta u kuku. Fleksiju do 90 stupnjeva, abdukciju do 20 stupnjeva.

Hod uz pomoć dvije podlaktne štake treba dozirati prema toleranciji pacijenta. Provoditi vježbe opsega pokreta i izometričke vježbe snaženja operiranog kuka te nastaviti s postupnom progresijom prema toleranciji u supiniranom, sjedećem i stojećem položaju.

4. – 6. tjedan nakon operacije

U periodu od četvrtog do šestog tjedna postoperativne rehabilitacije cilj je postići pravilan obrazac hoda uz jednu podlakatnu štaku te povećati opseg pokreta i snagu okolne muskulature. Nastaviti primjenjivati elektrostimulaciju tretiranog područja. Provoditi hod uz jednu podlakatnu štaku u suprotnoj ruci po kući, vani uz dvije štake, povećavati opseg pokreta u kuku. Postepeno uvoditi aktivne vježbe snaženja ciljane muskulature te sobni bicikl.

6. – 8. tjedan nakon operacije

Nakon šestog tjedna od operativnog zahvata je cilj ostvariti pravilan obrazac hoda, maksimizirati opseg pokreta i snagu okolne muskulature, normalizirati balans te povratak normalnim životnim funkcijama. Uvesti statičko/dinamički trening balansa i vježbe propriocepcije.

Doziranje opterećenja operirane noge

Opterećenje umjetnoga zgloba s vremenom se povećava do normalnog opterećenja zgloba kuka. Važno je pacijentu napomenuti da to opterećenje mora biti postupno i pristupiti vježbama bez straha da će se nešto dogoditi. Razlog potrebi postupnoga povećanja opterećenja umjetnoga zgloba jest činjenica da se koštano ležište mora prilagoditi novim uvjetima opterećenja.

Naime, ugradnjom endoproteze mijenja se uobičajeni način prijenosa opterećenja u području zgloba kuka jer se tada opterećenje prenosi na koštano ležište endoproteza. U tih je bolesnika potrebno razdoblje oko dva do tri mjeseca da bi se kost ponovno prilagodila novim uvjetima prijenosa opterećenja. Rasterećenje umjetnog kuka pomagalom vrlo je korisno i time se postupno jača kost i pomažu slabi mišići. Bolesnik najprije hoda uz pomoć dviju podlakatnih štaka uz opterećenje u prvih šest tjedana od 10 do 15 kg i to je tzv. podražajno opterećenje. Šest do osam tjedana nakon operacije bolesnik i dalje hoda s dvije štake, a opterećenje je postupno povećano od 15 do 30 kg. Nakon osam tjedana hod je uz jednu podlakatnu štaku uz opterećenje polovine tjelesne težine, 40 do 50 kg. Kada je riječ o veličini opterećenja, bolesnik mora shvatiti da je to opterećenje uvijek oko preporučene veličine. Važno je da to ipak nisu prekomjerna i prevelika odstupanja od savjetovane veličine. Upotrebom obične sobne podne vage bolesnici će u obući provjeravati veličinu opterećenja umjetnog kuka. Postupnim prelaskom na kretanje bez pomagala, opterećenje se povećava do normalnih vrijednosti, ovisno o bolesnikovoj životnoj dobi.

Preopterećenje endoproteze povezano je s prekomjernom bolesnikovom tjelesnom težinom. Zbog osebujnih biomehaničkih uvjeta pri održavanju ravnoteže u području zgloba kuka bolesnici se moraju upoznati s činjenicom da je ukupno opterećenje zgloba kuka oko četiri puta veće nego tjelesna težina. Vrlo je važno da muskulatura oko umjetnog kuka ojača, što daje sigurnost pri kretanju, no najveći broj bolesnika individualno potpuno odbacuje pomagala kada se osjete sigurnima i stabilnima pri hodu. Tijekom rehabilitacije bolesnik slijedi upute ortopeda koji može najsigurnije savjetovati promjene opterećenja, a opterećenje se mjeri uporabom sobne vage.

Nakon 12. postoperativnog tjedna dozvoljeno je upravljanje osobnim automobilom i spavanje na operiranoj strani. Sportske aktivnosti se mogu početi provoditi, ali preporučuje se izbjegavati bicikliranje (brdsko), nogomet, rukomet.

Potrebno je napomenuti da je svaki rehabilitacijski program namijenjen za individualno provođenje te je podložan promjenama u dogovoru s operaterom.

Pravovremena i kvalitetna rehabilitacija i suradnja cijelog tima na zadovoljstvo i motivaciju pacijenta igra veliku ulogu u uspješnosti liječenja.

Podijelite:

Autor članka

Radno vrijeme
  • Ponedjeljak - Petak: 8:00 - 21:00
  • Subota: 8:00 - 13:00
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj