Gužva u karpalnom tunelu kod trudnica

Trudnica ste i osjećate neugodne trnce u jednoj ruci ili često i u obje? Trnce opisujete kao mravinjanje i žarenje? Budite se često noću zbog utrnule ruke? Bol vam se javlja tijekom dana i za vrijeme izvođenja određenih aktivnosti? Imate osjećaj da vam se smanjila snaga u ruci ili vam ispadaju stvari iz ruku? Uz sve fiziološke i hormonske promjene koje vam se javljaju dodatno još osjećate utrnulost i slabost u rukama? Ako su navedeni simptomi poput vaših, moguće je da se radi o sindromu karpalnog tunela. U ovom blogu ćemo vam objasniti zašto dolazi do samog sindroma te na koji način vam možemo pomoći.

Što je sindrom karpalnog tunela?

Sindrom karpalnog tunela (SKT) nastaje kada dolazi do pritiska na srednji živac (n.medianus) u području ručnog zgloba te predstavlja najčešću neuropatiju uslijed uklještenja živca (Slika 1.). Navedeni živac prolazi kroz uski kanal (karpalni kanal) zajedno s tetivama mišića pregibača prstiju.

Slika 1. Sindrom karpalnog tunela – anatomski prikaz

Za sam razvoj sindroma karpalnog tunela ključna je anatomska specifičnost samog prostora, koji je ograničen karpalnim kostima i poprečnim ligamentom (ligamentum carpi transversum). Kroz tunel prolazi živac n. medianus zajedno s devet tetiva fleksora prstiju. Zbog površnog položaja i nedostatne zaštite, n. medianus je posebno podložan mehaničkom pritisku. Dugotrajna kompresija, istezanje i ishemija dovode do inflamatornog odgovora i edema tetiva, što dodatno reducira prostor u tunelu i pogoršava neuralnu kompresiju (1).

Sindrom karpalnog tunela u trudnoći – zašto se javlja?

Tijekom trudnoće tijelo žene prolazi kroz brojne promjene, od hormonalnih do mehaničkih. Mnoge trudnice za vrijeme trudnoće prijavljuju trnce, bolove ili slabost u šakama, posebno noću. Vrlo često se radi o sindromu karpalnog tunela – problemu koji može biti neugodan, ali je u većini slučajeva privremen i rješiv bez lijekova ili operacije. U ručnom zglobu postoji mali „tunel“ kroz koji prolaze živci i tetive. Tijekom trudnoće tijelo zadržava više tekućine, pa tkiva malo nateknu i u tom uskom prostoru nastane „gužva“. Zbog toga živac koji prolazi kroz taj tunel bude pritisnut, što uzrokuje trnce, utrnulost i slabost u rukama.

Slika 2.

SKT česta je neuropatija uslijed uklještenja živca koja se može javiti u gornjim ekstremitetima tijekom trudnoće. Ipak, često je podcijenjena i nedovoljno dijagnosticirana jer se simptomi lako mogu zamijeniti s uobičajenim fiziološkim promjenama u trudnoći. Kašnjenje u dijagnozi ili izostanak liječenja može dovesti do trajnog oštećenja živca, što negativno utječe na kvalitetu života trudnice i nakon poroda (2).

U trudnoći se tijelo mijenja na mnogo načina, a jedan od čestih problema s kojim se trudnice susreću je SKT.

Kod trudnica se može javiti zbog nekoliko razloga:

• zadržavanja tekućine i oticanja tkiva u trudnoći (posebno u trećem tromjesečju)
• hormonalnih promjena (progesteron, relaksin)
• povećane tjelesne težine i promjena držanja
• povećanog tlaka u karpalnom tunelu zbog naticanja tkiva
• često se javlja kod žena koje imaju lošu posturu, rade na računalu ili su imale već blage simptome prije trudnoće.

U trudnoći, zbog hormonalnih promjena i zadržavanja tekućine, tkiva oko tog živca mogu oteći i stisnut ga, uzrokujući niz simptoma. Također, zadržavanje tekućine u trudnoći dodatno povećava pritisak u karpalnom tunelu, što objašnjava zašto su simptomi izraženiji noću i u trećem tromjesečju. Navedeni pritisak smanjuje dotok krvi živcu i uzrokuje blagu hipoksiju (manjak kisika). Zbog toga živac sporije prenosi signale, što osjećamo kao trnjenje, žarenje, utrnulost ili slabost u rukama i prstima (2).

Sama učestalost navedenog sindroma dovela je do toga da postoje mnoga istraživanja na tu temu. Tako su u jednom istraživanju iz 2001. godine F.Turgut i suradnici dokazali da povećanje tjelesne mase tijekom trudnoće značajno povećava rizik od razvoja SKT-a. Također, u navedenom istraživanju uočeno je da 80% trudnica koje su razvile sindrom su bile u trećem tromjesečju (3). Isto tako, u većini istraživanja uočeno je da više od 50% trudnica razvije bilateralni oblik, odnosno da sindrom bude prisutan u obje ruke (4).

Aktivnosti koje su otežane:

• tipkanje/rad na računalu: fleksija i statični položaj zapešća pogoršavaju pritisak na simptome
• pisanje olovkom/šminkanje/pranje zubi: fina motorika postaje otežana zbog slabosti i trnaca
• držanje mobitela: dugotrajno držanje ruku u savijenom položaju pogoršava simptome
• vožnja automobila: stiskanje volana može izazvat bol i slabost
• nošenje torbi ili djeteta: opterećenje i stiskanje šake izaziva dodatni pritisak
• spavanje s podignutom rukom: noćni simptomi se pojačavaju zbog zadržavanja tekućine i položaja ruke (1)

Slika 3.

Glavni simptomi:

1. Trnci (parestezije) i žarenje u prstima – osjećaju se u palcu, kažiprstu, srednjem prstu i djelomično u prstenjaku
2. Utrnulost (gubitak osjeta) – najčešće noću
3. Bol u šaci i zapešću – može se širiti prema laktu
4. Slabost u ruci (slaba opozicija malog prsta i palca, hipotrofija tenera – mišića ispod palca)
5. Oticanje ruke ili prstiju (1)

Klinička dijagnoza

Dijagnoza SKT-a temelji se na kombinaciji anamneze, kliničkog liječničkog pregleda/fizioterapijske procjene i, po potrebi, dodatnih elektrodijagnostičkih pretraga.

1. Anamneza

Anamneza je ključni prvi korak u dijagnostici SKT-a i uključuje detaljno prikupljanje podataka o simptomima i potencijalnim čimbenicima rizika. Od pacijenta se traži da opiše simptome, navede trajanje i vrijeme pojave simptoma te opiše utjecaj na svakodnevni život.

2. Liječnički pregled ili fizioterapeutska procjena

Liječnički pregled ili fizioterapijska procjena obuhvaća detaljan pregled funkcije ruke, zgloba i živaca, te analizu pokreta i mišićne snage. Koristi se: palpacija, inspekcija, testovi provokacije, procjena funkcije živca, procjena mišićne snage te analiza pokreta. Testovi provokacije umjetno izazivaju (provociraju) simptome kompresije medijalnog živca. Cilj im je reproducirat trnjenje, bol ili parastezije u inervacijskom području živca. Testovi koji se koriste su: Phalenov test, Obrnuti Phalenov test, Tinelov znak, Durkanov test.

Slika 4. Primjer provokacijskog testa

3. Elektrodijagnostički testovi (EMG i NCS)

Preporučuju se u slučaju nedostatka jasne kliničke slike ili radi potvrde dijagnoze. Mjeri se brzina provođenja živčanog impulsa kroz karpalni tunel (5).

Liječenje sindroma karpalnog tunela

Liječenje SKT-a u općoj populaciji često je usko povezano s težinom kliničke slike. Sukladno tome, terapijski pristup kod opće populacije može biti konzervativan – uključuje edukaciju pacijenta, imobilizaciju pomoću udlaga, suplementaciju vitaminima, nesteroidne protuupalne lijekove (NSAR), kortikosteroide (oralne ili injekcijske), ručnu limfnu drenažu te promjene radnih navika. Alternativno, kod težih oblika primjenjuje se kirurško liječenje, najčešće dekompresija karpalnog tunela.

Međutim, poznato je da kod trudnica mnoge medicinske opcije, bilo konzervativne ili kirurške, mogu narušiti fiziološko stanje i normalan tijek trudnoće, kako za majku tako i za fetus. Stoga se tijekom trudnoće tradicionalni terapijski pristupi moraju prilagoditi – s ciljem poboljšanja simptoma bez ugrožavanja trudnoće i/ili majčinog zdravlja.

Odluka o najpovoljnijem vremenu za terapijsku intervenciju te o vrsti terapije mora biti individualna, ovisno o težini simptoma i preferencijama pacijentice. Kako bi se izbjegla nepovoljna progresija sindroma tijekom trudnoće, rana dijagnoza i personalizirani terapijski plan su ključni. Svaki slučaj treba razmatrati multidisciplinarno, uz suradnju liječnika obiteljske medicine, ginekologa, kirurga šake, fizijatra, ortopeda, fizioterapeuta i radnog terapeuta (2).

Kako si možete pomoći kod kuće?

• noćna udlaga za zapešće
• hladni oblozi
• povišen položaj ruku tijekom odmora – potiče cirkulaciju
• nježne vježbe mobilnosti i istezanja
• smanjen unos soli
• ergonomske prilagodbe – kod rada na računalu, izbjegavati fleksiju zapešća (6)

Slika 5.

Kako liječimo sindrom karpalnog tunela kod trudnica u Poliklinici Medical Body Balance?

U našoj poliklinici trudnice prolaze kroz pažljivu i individualnu procjenu, a terapijski pristup prilagođavamo svakom slučaju.

1. Detaljna anamneza i klinički pregled (liječnički pregled ili fizioterapijska procjena)

Razgovaramo o simptomima, trajanju i intenzitetu boli, provodimo kliničke testove za potvrdu SKT-a te pratimo moguće faktore rizika poput težine, prehrane i profesionalnih aktivnosti. Također, zajedno s ginekologom kontinuirano pratimo stanje trudnice kako bi se osigurala uredna trudnoća i pravovremeno uočile eventualne komplikacije.

Važno nam je da trudnice razumiju što je SKT, koje su moguće posljedice i kako same mogu pomoći kod kuće. Preporučujemo noćne udlage za zapešće, izbjegavanje jakog savijanja zapešća tijekom rada i odmora te primjenu hladnih obloga za smanjenje otoka.

2. Fizioterapija prilagođena trudnicama

Naši fizioterapeuti vode specifične vježbe i tehnike mobilnosti, istezanja i jačanja koje pomažu smanjiti pritisak na živac i poboljšati cirkulaciju. Također, uz ciljane vježbe koristimo specifične manualne tehnike (ručna limfna drenaža, miofascijalna terapija) te kinesiotaping.

Ručna limfna drenaža predstavlja nježnu tehniku manualne terapije kojom se potiče cirkulacija limfe te otklanjanje biokemijskih otpadnih produkata iz tkiva te se tako smanjuje edem u zahvaćenom području. Kod trudnica se ručna limfna drenaža primjenjuje na ruke i šake kako bi se smanjio edem koji pritiska živac, ublažili trnci i utrnulost te kako si se poboljšala pokretljivost i osjećaj ugode u šaci.

Terapija je sigurna za majku i bebu te prilagođena svim fazama trudnoće.

Slika 6. Ručna limfna drenaža

Ručna limfna drenaža se često kombinira s Kinesiotape tehnikom. Specijalizirana tehnika tapinga potiče limfnu drenažu i smanjuje edem. Na taj se način poboljšava mikrocirkulacija, smanjuje se oteklina u šakama i prstima te se ublažuju trnci i utrnulost. Kinesiotape se aplicira nježno, u skladu sa sigurnim tehnikama za trudnice, bez opasnosti za majku i dijete.

Slika 7. Kinesiotape tehnika

3. Ergonomske prilagodbe

Savjetujemo prilagodbe radnog mjesta, pravilno držanje i odmor, kako bi se smanjilo naprezanje zapešća i ruku tijekom svakodnevnih aktivnosti.

4. Praćenje i individualni plan liječenja

Redovito pratimo stanje pacijentica tijekom trudnoće i nakon poroda. U većini slučajeva simptomi se smiruju nakon poroda, no ako je potrebno, dalje liječenje prilagođavamo trenutnom zdravstvenom stanju.

Zašto odabrati nas?

U našoj Poliklinici trudnicama nudimo stručan, multidisciplinaran pristup u kojem zajedno sudjeluju ginekolozi, fizijatri i fizioterapeuti. Posebno pazimo na sigurnost i udobnost budućih majki, te se trudimo da svaki korak liječenja bude personaliziran i temeljen na najnovijim znanstvenim saznanjima.

Ako osjećate trnce, bol ili nelagodu u rukama tijekom trudnoće, ne čekajte da prođe samo od sebe. Pravovremena fizioterapijska intervencija može spriječiti pogoršanje simptoma i poboljšati kvalitetu života tijekom trudnoće. Javite nam se za individualnu fizioterapijsku procjenu i plan terapije prilagođen trudnicama!

NARUČI SE NA PREGLED

Literatura

1. Osiak1, P.Elnazir, J.A.Walocha, A. Pasternak (2021.). Carpal tunnel syndrome: state-of-the-art review. Via Medica. Dostupno na: https://journals.viamedica.pl/folia_morphologica/article/view/FM.a2021.0121/64749
2. C.Cimpeanu, N.Roman, S.Grigorescu et al. (2024.). Management of “De Novo” Carpal Tunnel Syndrome in Pregnancy: A narrative review. Journal of Personalized Medicine. Dostupno na: https://www.mdpi.com/2075-4426/14/3/240?utm_source=chatgpt.com
3. Turgut, M.Cetinsahin, M.Turgut, O.Bölükbas (2001.).The management of carpal tunnel syndrome in pregnancy. Journal of Clinical Neuroscience. Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/37606068/
4. S. Khosrawi, R. Maghrouri (2012.). The prevalence and severity of carpal tunnel syndrome during pregnancy. Anvanced Biomedical Research. Dostupno na: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3544091/
5. Pereira, P. S., Silva, F. V., & Silva, A. M. (2016).
   Physical therapy assessment and management of carpal tunnel syndrome: a literature review. Brazilian Journal of Physical Therapy, 272-279.
6. Yildirim, M. G., & Ucar, M. (2018). Carpal Tunnel Syndrome in Pregnancy: A Review. Journal of Clinical Medicine. Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24104526/
7. Kablan et al (2025,). The effect of manual lymphatic drainage on intraneural edema of the median nerve in patients with carpal tunnel syndrome. Pubmed. Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/39765427/