Netko Vas je pokupio na skijanju i slomili ste kost? Pali ste na stepenicama ili na ledu? Dijete je palo na trampolinu, sa penjalice ili ljuljačke, jako ga boli i naotiče dio na koji je palo? Uganuli ste gležanj i sumnjate da je nešto puklo? Radite težak fizički posao pri čemu ste slomili kost? Imali ste prometnu nesreću? Doživjeli ste osjećaj pucanja ili iskakanja u vrijeme ozljede i odmah potom osjetili ste bol? Rekli su Vam da imate višefragmentalni ili multipli prijelom?

Pukla Vam je kost? Gotovo je, što je tu je, ali najgore je prošlo! U ovom tekstu će te saznati što možemo napraviti kako bi se što prije vratili svakodnevnim aktivnostima.

Prijelom je ozljeda koja predstavlja prekid kontinuteta kosti, a većina ih je uzrokovana djelovanjem sile direktno na kost. Kost je djelomično savitljiva. Iako nam sama riječ kost aludira na nešto čvrsto ono zapravo ima određenu elastičnost, inače bi kosti pucale svaki dan poput stakla. Savitljivost podnosi silu, a kada je sila prejaka kost ipak puca i lomi se. Prijelomi  se dijele na potpune i nepotpune prijelome, a sila koja dovodi do prijeloma, odnosno djeluje na kost može biti izravna (npr. udarac kopačkom u nogu, udarac tupim predmetom) i neizravna ili posredna sila (npr. pad na stražnjicu s posljedicom loma kralješka).

Kostur čovjeka sastavljen je od 206 kostiju, a toliko ih se može i slomiti na bezbroj načina i kombinacija! Zamislite granu ili drvenu letvicu – na koliko se načina može slomiti?

Fraktura ili lom kosti ovisi o jačini samog udarca na kost, što je jača sila udarca to je teža fraktura. Fizioterapija je učinkovita u liječenju fraktura, a fizioterapeuti mogu prepoznati frakturu.  Nakon dijagnoze fizioterapeuti mogu pacijenta uputiti kirurgu za saniranje ozljede. Fraktura se sanira namještanjem koštanih ulomaka, imobilizacijom ili trakcijom. Fizioterapeuti provode adekvatnu terapiju i vode terapijski proces kojim potičemo metaboličke procese pri zarastanju kosti. Fokus fizioterapijskih metoda je liječenje frakture, smanjenje boli i otekline, te ciljane vježbe pomoću kojih Vas vraćamo u svakodnevne aktivnosti i sport.

Prijelomi mogu biti otvoreni (koža je oštećena) i zatvoreni (koža je neoštećena).

Tip i vrstu prijeloma određuje snaga djelovanja sile na kost i meko tkivo (mišiće, tetive, ligamente). Tako se prijelomi dijele i na traumatske, spontane (nastaju zbog preopterećenja kosti) i patološke prijelome.

Spontani prijelomi nastaju kod izrazitog preopterećenja kosti (sportaši tipa maratonci, teški fizički radnici, vojnici) jer koštano tkivo ne može podnijeti toliko jako opterećenje koje mišići svojim kontrakcijama mogu učiniti. U ove lomove spadaju i lomovi u staračkoj dobi zbog osteoporoze.

Patološki prijelomi posljedica su patoloških promjena građe kosti, što može dovesti do razrjeđenog i oslabljenog koštanog tkiva, a što dalje vodi frakturi (ciste, metastatske promjene na kostima, infekcije…).

Traumatski prijelomi nastanu djelovanjem jake mehaničke sile na kost koja prelazi fiziološke elastičnosti zdrave kosti. U prijevodu kost se slomi kada je udarac prejak da bi kost izdržala. Česti traumatski prijelomi su prijelomi ključne kosti pri padovima s bicikla, klizeči startovi u nogometu i drugim kontaktnim sportovima gdje dolazi do sudaranja igrača. Isto tako pri padovima na građevinskim radovima kada se radi na skelama ili višim mjestima kao što je krov često se dogode prijelomi. Ne smijemo zaboraviti prometne nesreće u kojima često stradaju kosti.

 

Slika 1 Traumatski prijelom nadlaktične kosti

Frakture mogu dovesti i do pomaka koštanih ulomaka, a s obzirom na vrstu odmaka postoje odmaci:

• U stranu – dislokacija ad latus
• Pod kutom – dislokacija ad axim
• Prema duljini – dislokacija ad longitudinem
• Sa skraćenjem – dislokacija cum contractionem
• S produljenjem – dislokacija cum distractionem
• Odmak ulomaka uz poremećaj njihove rotacije – dislokacija ad rotationem

Razlikujemo sljedeće vrste prijelomnih pukotina koštanih ulomaka:

• poprečna prijelomna pukotina
• kosa prijelomna pukotina
• spiralna prijelomna pukotina
• uzdužna prijelomna pukotina.

Bitno je napomenuti da svi navedeni tipovi fraktura mogu biti kombinirani i praćeni ozljedom mekih tkiva (koža, mišići).

 

Slika 2 vrste prijeloma

 

Simptomi koje izaziva fraktura kosti su:

• oštra bol
• deformiranost kosti ili ekstremiteta i abnormalnost pokreta
• ograničenost pokreta zglobova
• oteklina
• gubitak funkcije dijela tijela gdje je fraktura
• spazam mišića
• atrofija mišića

Česti prijelomi

Kompresijske frakture kralježaka česti su kod starijih osoba s osteoporozom i kod većine tih slučajeva ne uzrokuje nikakve simptome, ali kad se pojavi bol, hodanje, stajanje i sjedenje duže vrijeme pogoršavaju bol. Ove se frakture najčešće događaju u srednjem ili donjem dijelu leđa. Kada je kost oslabljena (zbog osteoporoze ili raka) sile koje uzrokuju kompresijske lomove ne moraju biti velike. Lom se može dogoditi već i pri samom podizanju težih predmeta, pri spoticanju ili nekim događajima koje ljudi ne bi povezali s lomom pa se ne mogu sjetit trenutka u kojem se lom mogao dogoditi. Kompresijski, ali i ostali prijelomi kralježnice mogu biti posljedica i veće sile kao što su prometne nesreće i padovi s visina pri čemu se kralježnica može slomiti i na više mjesta. Ako se pri padu s veće visine dočekate na pete, postoji mogućnost i loma pete.

Tri su tipa maleolarnog prijeloma. Prvi tip prijeloma je ispod razine tibiofibularne sindesmoze, a može ga činiti prijelom tibijalnog i fibularnog maleola odvojeno ili zajedno, s rupturom ili bez rupture ligamenta. Drugi tip predstavlja prijelom potkoljenice u razini sindesmoze, kad mogu biti zahvaćena oba maleola ili samo fibularni maleol. Treći tip prijeloma jest prijelom fibule iznad sindesmoze uz prijelom medijalnog maleola ili otrgnuće deltoidnog ligamenta. Prijelom fibule može biti jako visoko sve do proksimalnog tibiofibularnog zgloba.

 

Slika 3 Prijelomi maleola

 

Na formiranje prijelomne pukotine najveći utjecaj ima dob ozlijeđene osobe. Postoje pojedine vrste prijeloma koje se specifično pojavljuju u određenoj životnoj dobi.

Tipični bi primjer bio prijelom distalnog dijela radijusa kod djece (greenstick fracture – prijelom tipa zelene grančice (slika 4)). Prijelom zelene gračnice karakteriziran je pucanjem kosti samo s jedne strane kosti, dok je kost s druge strane bez prekida kontinuiteta.

Slika 4 Lom “zelene grančice”; greenstick fracture

Kod starijih osoba tipičan je prijelom vrata femura koji nastaje zbog djelovanja sila striženja, demineralizacije kosti i posljedičnog slabljenja elastičnosti kostiju. Taj se prijelom najčešće dogodi pri padovima. Osim prijeloma kuka u najčešće osteoporotske lomove spadaju i lomovi lumbalne kralježnice te nadlaktice i podlaktice.

 

Slika 5 Prikaz osteoportičnog prijeloma kuka

 

 

Česti su i avulzijski prijelomi tj. prijelomi uslijed otrgnuća, a nastaju kod naglog i prekomjernog natezanja hvatišta tetive pri čemu se dešava otkidanje koštanog hvatišta mišićne tetive. U osoba mlađe životne dobi koji se aktivno bave sportom i u djece, često nalazimo avulzijski prijelom malog trohantera femura. Prijelom ulnarnog epikondila humerusa spada u avulzijske prijelome i znatno je češći od prijeloma ulnarnog kondila. Često vidimo avulzijske prijelome u gležnjevima, gdje ligamenti otrgnu komadić kosti na fibuli.

Ozljede kralježnice mogu biti prijelomi koji mogu zahvatiti trupove kralježaka, lamine, pedikule te šiljaste, zglobne i poprečne nastavke kralježaka. Najčešći uzroci ozljeda kralježnice i kralježnične moždine su prometne nesreće (48%) i padovi (16%). Kompresivne frakture kralježaka spadaju među najčešće komplikacije osteoporoze i predstavljaju čest uzrok kroničnih bolova.

FRACTURA RADII LOCO TYPICO (FRLT)

FRACTURA RADII LOCO TYPICO (FRLT) prijelom je distalnog radijusa (palčane kosti) i jedan je od najčešćih vrsta prijeloma kod djece ili starijih osoba. Kod djece najčešće dolazi do puknuća pri sporstkim aktivnostima ili prometnim nesrećama, a kod starijih osoba (češće u žena zbog osteoporoze) pri padovima kada se dočekaju na ruku (4). U studiji provedenoj u Hrvatskoj na 1500 slučajeva FRLT-a možemo vidjeti da je od ukupnog broja prijeloma, samo 80 bolesnika operacijski liječeno, a funkcionalni status liječenog ručnog zgloba je bio iznimno dobar. Tretman FRLT-a ovisi o vrsti i komplikacijama prijeloma te o dobi bolesnika (5).

Česti prijelomi u djece prema anatomskoj klasifikaciji (slika 6.) : dijafizarni, metafizrani, fizearni, epifizarni, artikularni, prijelomi okrajka dugih kostiju.

 

Slika 6 Anatomska građa kosti

Najbolji primjer i podvrsta prijeloma dijafize u dječjoj dobi je prijelom zelene grančice. Ozljede metafize obuhvaćaju metafizarne impaktne prijelome, suprakondilarne prijelome, metafizarna avulzija insercije ligamenta i apofizarna (mišićna) avulzija. Ozljede epifize mogu uključivati i ozljede krvnih žila (epifiza femura i proksimalna epifiza radijusa). Prijelomi okrajka dugih kostiju mogu biti: suprakondilarni, epikondilarni, transkondilarni, interkondilarni, supkapitalni.

Prijelom zdjelice predstavlja ozbiljan kirurški problem s mogućim teškim posljedicama, ali srećom spada u rjeđe vrste prijeloma. Najčešće se događa usred prometnih nesreća ili padova s većih visina (gradilišta, skijanje, planinarenje, krovovi). Ozljede zdjelice kreću se od minimalno dislociranih, stabilnih ozljeda uzrokovanih malom energijom do dramatično raseljenih i nestabilnih ozljeda koje mogu uzrokovati jako krvarenje.

 

Dijagnostika fraktura

Zlatni standard dijagnostike prijeloma je rendgenska snimka (RTG). Obično se rendgenom snimi kost u dvije ravnine i najčešće je to dovoljno za postavljanje dijagnoze, a samim time i za odabir terapijskih metoda. Osim rendgenskih snimaka, nerijetko su potrebne i ciljane snimke kako bi se dokazao određeni pomak ulomka i njihov položaj. Te ciljane snimke koriste se kada su prijelomi u blizini zglobova ili kad ulomke čine zglobna tijela. Kod prijeloma u zglobu koriste se dijagnostičke metode kao što su CT i MR jer detaljno prikazuju i rekonstruiraju položaj koštanih ulomaka i njihov pomak u 3D prikazu. Ako se sumnja na postojanje ozljede krvnih žila primjenjuju se pretrage poput UZV-a, doplera i angiografije.

Postoje sigurni znakovi frakture, a to su: patološka pomičnost, krepitacije, deformitet i radiološki nalaz loma. Nesigurni znakovi, odnosno oni za koje treba obaviti daljnje pretrage su: otok, bolnost, krvni podljev i ispadi funkcija.

Ne zahtijevaju sve ozljede ekstremiteta snimanje. Određeni manji prijelomi se tretiraju kao ozljede mekih tkiva. Npr. ozljede nožnih prstiju liječe se simptomatski bez obzira je li prijelom prisutan ili ne, a rendgenske snimke samim time nisu potrebne.

Ponekad se prijelom ne vidi odmah na prvim snimkama već na kontrolnim (za 7-10 dana) kada se počne stvarati zamjenska kost – kalus! Kalus je novostvoreno granulacijsko tkivo između krajeva slomljene kosti. Stvaranje kalusa kod konzervativnoga liječenja poželjna je pojava jer djeluje s jedne strane kao biološka udlaga, a s druge je strane biološki potencijal za regeneraciju koštanoga tkiva. Kalus može biti nedostatan ili preobilan.

Kalus se naime ponaša kao var u industriji na željeznim konstrukcijama. Često se kaže da će kost prije puknuti na drugom mjestu nego na mjestu kalusa/vara!

 

Liječenje i rehabilitacija fraktura

Vrijeme cijeljenja kosti ovisi o više čimbenika, kao što su težina odnosno tip i vrsta prijeloma te dob pacijenta.

Prijelomi cijele u 3 faze:

• Upalna – nastaje prva, hematom se stvara na mjestu prijeloma
• Reparativna – formira se kalus, imobilizacija (gips) potrebna je tijekom prve dvije faze
• Pregradnja – u ovoj fazi se kost ponovno formira i potrebno je započeti s razgibavanjem ozljeđenog ekstremiteta te postupnim opterećivanjem

Podaci o liječenju fraktura potiču daleko iz povijesti, a jedan je primjer iz staroegipatskog medicinskog teksta Edwin Smith Papyrus (oko 1600 godina prije Krista) u kojemu je opisano kako su tada ljudi liječili prijelome kostiju. Tadašnja je preporuka bila poravnati sve dijelove kosti i omotati ozljedu platnom.

PRICE terapija (Protection– zaštita, Rest– mirovanje, Imobilisation– imobilizacija, Compresion-kompresija, Elevation– povišenje)

Zaštita je važna zbog sprječavanja daljnjeg ozljeđivanja, a može uključivati ograničavanje kretanja i korištenja ozljeđenog dijela tjela pomoću udlage, gipsa ili štaka. Mirovanje također prevenira daljnje ozljeđivanje i ubrzava cijeljenje. Imobilizacija osigurava idealnu poziciju ulomaka i optimum u cijeljenju. Kompresija i led imaju za cilj smanjiti oticanje i bol. U prvih dva dana svakih 15-20 minuta povremeno nanositi led kako bi se smanjio edem i bol. Elevacija ozljeđenog uda iznad razine srca omogućava dreniranje edema i minimalizira oticanje.

Većina fraktura zahtjeva imobilizaciju gipsom koja traje tjednima. Kod gipsanih imobilizacija moguća je samo terapija magnetom. Longeta ili udlaga može se koristiti kod određenih stabilnih ili brzocijeljećih lomova koji zahtjevaju ranu mobilizaciju. Prednost udlage je što omogućava apliciranje terapija i veću mobilnost. Skidanje longeta pri izvođenju terapija i vraćanje nakon terapija potrebno je izvoditi iznimno oprezno.

Kako liječimo frakture u Poliklinici Medical Body Balance?

Prvi cilj je pokrenuti stvaranje kalusa i omogućiti pregradnju slomljene kosti.

Prije svega razradom individualiziranog plana terapije za Vas, a uz pomoć tehnika i uređaja koje koristimo:

• Magnetoterapija
• Game ready
• Ručna limfna drenaža
• IFS
• Indiba active therapy
• Oblozi
• Kinesio taping

 

Magnetoterapija – potaknimo kalus – „zavarimo“ kost!

Ovaj tip terapije primjenjujemo u liječenju lomova kostiju, ruptura i ligamentarnih povreda. Primjenom magnetoterapije stvara se niskofrekventno pulsirajuće magnetsko polje koje prodire kroz ljudsko tijelo i u njemu pobuđuje stvaranje struja. Intenzitet tih struja te vrsta i stupanj bioloških učinaka ovisi o frekvenciji magnetskog polja te intenzitetu na površini tijela i gustoći samog polja.

Jeste li znali da se magnet u standardnoj terapiji koristi samo 15 minuta? Znate li da je preporuka nekih proizvođača da se magnetoterapija kod fractura provodi 1 sat dnevno? To je iz praktičnih razloga tako. Tko će sjediti 1 sat na magnetu na fizikalnoj? Ali što pametnije imate za raditi? Pukla Vam je kost i treba ju liječiti!

Poliklinika Medical Body Balance nudi najam jakih uređaja za kućnu upotrebu, a važno je napomenuti da je edukacija za korištenje uključena u cijenu! Također, imamo i stacionarne magnete za terapiju.

 

Koju vrstu elektroterapije provodimo?

U rehabilitaciji prijeloma korisitmo interferentnu struju koja je struja srednje frekvencije, a djeluje na motorne živce te ima izrazito protuupalni učinak i značajno pomaže u procesu cijeljenja kostiju nakon prijeloma. IFS potiče stvarane kalusa.

Ukoliko ste operirali ozljeđeni dio i ugrađene su Vam pločice, i dalje je dozvoljeno liječenje ovom elektroterapijom jer djeluje endogeno i ne smeta joj prisutnost pločica.

Indiba active therapy

Učinak ovog uređaja i fizioterapeutskog liječenja koristi se kod akutnih i kroničnih problema mišićno – koštanog zglobnog sustava, a predstavlja i važan dio rehabilitacije nakon fraktura kostiju.

Kod prijeloma u akutnom stanju koristimo jednu od tri glavne funkcije INDIBE, a to je stanična biostimulacija. Dok je otečeno, crveno, bolno i tijelo čeka oporavak, biostimulacija nježno potiče proces oporavka. U cijeljenju tkiva i stvaranju kalusa pomaže druga funckija Indibe a to je vaskularizacija.

Učinci Indibe u liječenju lomova su: otplavljuje edeme, smanjuje upalu i crvenilo, uspostavlja normalnu homeostazu, osigurava uvjete za stvaranje kalusa, ubrzava metabolizam zarastanja i potiče stvaranje kalusa, oporavlja okolno ozljeđeno tkivo.

Nakon dugih imobilizacija i nastanka kontraktura uključujemo hiperaktivaciju, odnosno hipertermiju kojom povećavamo stanični metabolizam i započinjemo proces preoblikovanja u tkivu.

 

Manualna terapija

Manualna terapija je postupak kod kojeg se rukama, direktnim kontaktom sa tijelom liječe zglobovi i/ili meka tkiva. U liječenju nakon fraktura ima veliku ulogu u vraćanju mobilnosti i opsega pokreta zglobova, pogotovo nakon dugih imobilizacija. Cilj manualnih tehnika nakon fractura jest smanjenje boli, olakšavanje izvođenja pokreta, smanjenja upalnih promjena na mekim strukturama što dovodi do relaksacije, poboljšanja prokrvljenosti i prehrane tkiva.

 

Vježbe

Nakon cijeljenja ozljeđenih struktura potrebno im je vratiti funkciju, a za to su potrebne vježbe. Vježbanjem vraćamo opseg pokreta, poboljšavamo cirkulaciju i propriocepciju. Ukoliko je stvaranje kalusa u frakturnoj pukotini zadovoljavajuće na kontrolnim snimkama RTG-a provodimo vježbe jačanja s izometričkim kontrakcijama, koncentričnim i ekscentričnim kontrakcijama te izokinetiku. Vježbe su ciljane i individualne te ovise o više faktora kao što su stanje okolnog tkiva nakon prijeloma, intenzitet boli kod osobe, opće stanje i dr.

Bitno je napomenuti da su vježbe najvažnije za povrat 100%-tne funkcije, odnosno za povratak u svakodnevne i sportske aktivnosti.

Duljina udova nakon prijeloma

Fracture donjih ekstremiteta sa pomakom ulomaka često završe sa skračenim ili produljenim udom. Neoperirani prijelomi često završe sa skračenim ekstremitetom, a kod operiranih prijeloma su obje mogućnosti otprilike jednako zastupljene. Srećom, u sklopu poliklinike imamo i vrhunski dijagnostički centar baš za ovu problematiku gdje 3D analizom i skeniranjem vidimo i najmanja odstupanja te po potrebi izrađujemo personalizirane ortopedske uloške.

Jeste li ikad posumnjali da imate kraću nogu? Kupujete li obuću prema dužini jednog stopala? Pročitajte tekst na linku.

Ako ste doživjeli prijelom kosti, naručite se na pregled kod naših fizioterapeuta ili specijalista opće kirurgije i subspecijalista traumatologije Tomislava Sečana, dr. med.

 

 

Zanimljivosti o frakturama

• Često, kod osoba s osteoporozom, kompresijski prijelomi kralježnice ne uzrokuju nikakve simptome.
• Incidencija prijeloma femura (po osobi) bila je 121,3/100.000 stanovnika u 2017. godini (korištena procjena stanovništva DZS-a sredinom 2017. godine,).
• Učestalost osteoporotskih prijeloma raste s dobi, a kod svih prijeloma incidencija je veća u žena u odnosu na muškarce. Nakon 50. godine života zamjetno je povećanje broja fraktura podlaktica, nakon 60. godine fraktura kralježnice, a nakon 70. godine kuka (6).

 

 

Literatura:

1. http://bib.irb.hr/datoteka/848253.Trauma_final-1.pdf
2. https://hemed.hr/Default.aspx?sid=13034&search=prijelomu,prijelomom,prijelomima,prijelome,prijeloma,prijelom,prijelomi
3. Kovačić S, Ružić A, Kolić Z, Miletić D, Crnčević-Orlić Ž. Perkutane vertebralne intervencije – temelj multidisciplinarnog liječenja kompresivnih fraktura kralježaka. Medicina Fluminensis [Internet]. 2012 [pristupljeno 21.04.2024.];48(3):320-326. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/86946
4. Poplašen Orlovac D. PRIJELOMI PODLAKTICE KAO OZLJEDA NA RADU. Sigurnost [Internet]. 2012 [pristupljeno 28.04.2024.];54(4):417-419. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/93816
5. https://lijecnicki-vjesnik.hlz.hr/wp-content/uploads/5-6-2003/FRACTURA%20RADII%20LOCO%20TYPICO.pdf
6. Cvijetić S, Grazio S, Kastelan D, Korsić M. Epidemiologija osteoporoze [Epidemiology of osteoporosis]. Arh Hig Rada Toksikol. 2007 Mar;58(1):13-8. Croatian. doi: 10.2478/v10004-007-0002-x. PMID: 17424780.